Poslovi

Ma smestili su mu garant otkaz, tako da je pokriveno... 😔
 
Pa jesu. Dokaz nema sem priče njegove rekla- kazala koliko je to validno u tom slučaju , ne znam. Ne daj Bože da se ja nađem u takvoj situaciji prevrnuo bih sve. I ovako nemamo sva prava koja svaki čovek treba da ima, trpimo svašta od malena i susrećemo se sa raznim stvarima. O tome mora da se priča..
 
  • Sad
Reactions: Mrm
Nema tu neke svrhe da se žali ako je napravio toliki propust za koji je sankcija u stvari otkaz ugovora o radu. Ako se radi o privatnoj firmi, onda tek definitivno bolje da ne pokreće to pitanje jer šta bi mu vredeo i eventualni povratak na posao ako bi kasnije doživljavao mobing i prezir kolega. Očigledno je postao nepoželjan u tom kolektivu i to je to.
 
U tome je problem jer je nepoželjan zbog opredeljenja koje nikoga od njih ne ugrožava, ne zbog međuljudskih odnosa..
 
  • Sad
Reactions: Mrm
Neka proba da kontaktira Poverenicu za zaštitu ravnopravnosti i čuje da li i kako mogu da mu pomognu.
Treba probati i sa zastitnikom gradjana...ipak, da...
 
Verujem da su ga mnogi savetovali upravo za to. Ali svakako ću videti sa drugom razvoj situacije, pa ukoliko bude novosti podeliću ovde.
 
Ja samo cekam kad ce da mi smeste, jer sam i ja nepozeljan, ali ne zato sto sam gej, vec neke druge (neseksualno!) orijentacije :p :p :p

Htedoh da stavim smean klip apropo poslova, ali necu.

Ne znam sta da kazem, osim da svako od nas treba da se potrudi da drustvo u kome zivimo ucinimo boljim, bez straha, borbom, zajedno. Tema je preopsirna, ovde je slucaj sto je neko gej, tamo sto ce neka zena otici na porodiljsko, na trecem mesu nesto trece i i u nedogled primera. Zato, drugari, ne zmurite na nepravde prema drugima, ne okrecite glave, ucinite sve sto mozete. I bez straha!
 
Sad šta je tu je, da je državna ustanova pa i da pokuša preko tih obraćanja institucijama da se vrati na posao, ali opet zašto bi se vratio u kolektiv gde se neće osećati ugodno, naročito ako je privatna firma u kojoj bi mu već prvom sledećom prilikom dali otkaz po drugom osnovu? A propust se skoro uvek može naći, jer retko ko je nepogrešiv.
 
Ne mora da se vraća, ali da neko bude kažnjen za to, i da dospe u javnost, da se čuje...
 
Na prvom mestu, taj momak koji je otpušten možda ni ne želi da to dospe do šire javnosti, s obzirom da je povezano sa intimom. Drugo, kao razlog otkaza će verovatno navesti nešto drugo, tj. taj neki poslovni propust, a ne seksualnu orijentaciju. I na kraju, kao da bi firmi previše škodilo, i dalje ima dosta netolerantnih osoba pa će takvi rado aplicirati za posao u toj firmi.
 
  • Sad
Reactions: Mrm
Sad šta je tu je, da je državna ustanova pa i da pokuša preko tih obraćanja institucijama da se vrati na posao, ali opet zašto bi se vratio u kolektiv gde se neće osećati ugodno, naročito ako je privatna firma u kojoj bi mu već prvom sledećom prilikom dali otkaz po drugom osnovu? A propust se skoro uvek može naći, jer retko ko je nepogrešiv.
Je l ti citas sta pises. Sta je tu je? Ok. I zivimo u zemlji "Sta je tu je". Jer smo narod "Sta je tu je". Namestili mu ozbiljan propust jer je gej - ah sta je. tu je!!!!

gde-si-srki-kesic.gif
 
Čitaš li ti šta pišeš i kako tumačiš tuđe postove? Kad sam napisao šta je tu je, objasnio sam jasno našta sam mislio. Ne znam da li imaš iskustva sa radom u privatnim firmama i šta bi ti radio u takvoj situaciji? Dao bi sve od sebe da ostaneš zaposlen u firmi koja te nikako ne želi? Ako se to već desilo, teško da se može nazad i za njega je bolje da razmišlja o budućnosti a ne lošim iskustvima. Mi ni ne znamo kompletnu sliku da bismo sad razglabali detaljno šta je potpuno u njegovom interesu, tako da ne vidim potrebu da skačeš tu ni zbog čega.
 
Skacem jer mi se skace pod broj jedan i ne mozete mi to zabraniti!

A pod dva tri pet deset, dvadeset... Ma sta ima da me neko zeli ili ne zeli u firmi (prvatnoj ili drzavnoj). Kompetentan si za posao ili ne. Na osnovu toga se valjda donosi zakljucak o tome da li ces ga dobiti ili ne. Ali ako im je juce taj isti radnik bio dobar, dok nije prokruzio snimak da je u gej klubu (a ko bi ga napravio i rasirio osim nekog ko ih isto posecuje) i tek posle se uvidjaju problemi i nedostaci u radu... Apsolutno nisam za to da se prihvati diskriminacija i okrenu ledja tek tako. Niko nema pravo da nize vrednuje radnika zbog bilo cega sto se desava van njegovog radnog vremena, i na osnovu licnih preferenci.. A tek, sta ce drugi misliti i da li ga zele zbog privatne stvari?

Jedina stvar je ukoliko neko ne radi svoj posao kako treba. Tacka. Ende. Tu diskusije nema. Ali u ovom slucaju je prema prici nafilovano jer se saznalo da je lik homoseksualac, pa da ga sklone. Ne preduzeti nista povodom toga ne bi trebalo da bude resenje.
 
Slažem se da se Miloš loše izrazio, i meni kada čitam deluje tako u fazonu "Bože moj dešava se." Hajde da se ne dešava i da se na to ne žmuri kao što se u zemlji Srbiji i na balkanu šire na mnogo stvari ćuti, prihvataju se "sudbine". Neću da se mešam, nije moja stvar, ima težih problema.. Uvek su to izgovori. Ne bio nikome u tim cipelama, em autovan kod porodice, uže šire rodbine , kolega ( protiv svoje volje) em otpušten sa posla navodno zbog 'propusta' koji su mu kolege smestile. Nepravda je i to je to. Ne znam da li je u pitanju državna ili privatna firma ja sam samo hteo da podelim situaciju ovde i ukoliko je moguće proširim svest da se to dešava i kod nas. Na njemu je šta će raditi po tom pitanju ali neke stvari u ovoj zemlji moraju da se čupaju iz korena, prvenstveno mi sami od sebe polazimo pa menjamo svet. To je neko moje mišljenje..
 
U tom konkretnom slučaju, ako su stvari takve kakve je oštećeno i diskriminisano lice prenelo drugima, on bi trebalo lično da odluči da li će prijaviti nadležnim organima, npr. povereniku za zaštitu ravnopravnosti i ukaže na nepravdu koja mu je učinjena. Potom on uzima izjavu druge strane i na kraju donosi neki zaključak, i ukoliko utvrdi da je bilo diskriminacije, mislim da uglavnom daje mišljenje na nivou preporuke šta bi firma trebalo da uradi kako bi se korigovalo učinjeno onoliko koliko je to moguće. Nadam se da ste svesni da tu ne mogu baš sve stvari ispraviti, npr. ako je taj snimak stigao do rodbine, ne može sad da nestane i da se zaboravi. Firma npr. može da dobije preporuku da edukuje zaposlene, ne bi li im se promenili stavovi bar u nekoj meri, i eventualno da vrati radnika na posao i izvini mu se. To je na papiru, ali da li bi u realnosti zaista došlo do pokajanja i iskrenog izvinjenja, teško je reći, praksa uglavnom pokazuje da ne bi. Mi ne znamo o kakvoj firmi se radi i koliko je velika. Ako tu ima npr. 10-20 zaposlenih i 15 je protiv njega, uključujući rukovodioce, ne vidim bilo kakvu mogućnost da se radnik vrati u kolektiv i oseća prihvaćeno kao da se ništa nije desilo. Iz tog razloga, mislim da je bolje za njega da promeni radno okruženje, u najgorem slučaju da se vrati ako je presudan finansijski aspekt, ali što pre da potraži nov posao. Upravo na to sam mislio kad sam to, vama sporno, rekao, a nigde nisam napisao da se to dešava i da treba ćutati na diskriminaciju po svaku cenu. Slučaj je specifičan i na oštećenom je da pokuša da se izbori za svoja prava ukoliko smatra da treba. Može se obratiti i inspekciji pri Ministarstvu za rad i zapošljavanje, oni imaju i veće ingerencije po pitanju radnog prava.

Diskriminacije ima na svim nivoima, a npr. izuzetno je zastupljena u zdravstvu, te skoro svakodnevno čujemo za neki slučaj koji ne samo da vređa pacijenta, već mu neretko ugrožava život, a nažalost teško se dokazuje, prilično teže nego u nekim drugim sferama. To znam i iz ličnih primera, počevši od nesavesnog lečenja oca kome za težu bolest rekoše da je prehlada bez blagovremenog upućivanja na dalja ispitivanja, naknadnog žvrljanja po kartonu da bi se ispravili propusti, odbijanja da dođu i daju injekciju koja mu je prepisana (jednom prilikom dotična sestra u stanu pacijenta koristi vreme da ćaska preko telefona i sebi traži stan), i na kraju je sve rezultiralo smrtnim ishodom, a zdravstvena inspekcija kojoj je sve prijavljeno, ništa nije našla sporno jer se sve prepravi i zataška, odnosno ostane u ordinaciji bez opipljivih dokaza, a jedni drugi štite, kako zdravstveni radnici međusobno tako i sama inspekcija koja će preduzeti nešto samo u slučajevima gde je direktno utvrđen ekstremni propust, i neretko tek pod pritiskom javnosti. Jednom sam išao u kovid ambulantu koju su za vreme epidemije smestili u drugom selu do koga jedva i da ima prevoza, i tamo odbijaju da me prime, kako mene, tako i još 5-10 pacijenata, jer se neko našao pametan da baš tog dana skrati radno vreme, i još budu drski i prete policijom umesto da se njima dovede (kad smo kod toga, dešavalo se usred noći da je sestri bilo jako loše, sva otekla, a iz hitne na prvi poziv odbili da dođu, kažu idite tamo gde je pre bila, 40km dalje itd, i tek kada im je rečeno da ćemo zvati policiju da ih oni dovedu i ukažu pomoć, onda su pristali uz napomenu da ćemo morati da platimo pregled ako se ispostavi da nije bio hitan, i naravno da jeste bio hitan i da do plaćanja nije došlo). Kad se obratiš direktoru doma zdravlja ili zaštitniku pacijenata, sve se to zataška, iako su svesni da ne može tek tako da neko skrati radno vreme. Pre neki dan baba otišla kod hirurga u Čačak, na uput lekara opšte prakse, da vidi oko neke operacije ruke, on je pita zašto je došla kod njega, šta ima tu da traži, pa počeo da vodi politiku kako on radi za malu platu dok se Toma Nikolić obogatio. Šta to zanima pacijenta? Dovoljno mu je što ga muka naterala da dođe kod lekara i sad treba još da trpi diskriminaciju jer se doktoru ne radi njegov posao. Pacijenti često odustaju od prijave takvih slučajeva jer računaju da će im sutra zatrebati pomoć, možda baš taj i operiše na kraju, pa da se ne zameraju. Još kad mesečno uplaćuješ i desetine hiljada dinara u zdravstveni fond, a budeš doslovno odbijen od strane lekara ili odradi pregled preko one stvari (praktično samo da zavede kroz papire da si bio, bez bitnije pomoći u vezi sa lečenjem), ne može da ti bude svejedno, možeš da se žališ samo Svetom Petru. Dalje, drugu majka otišla u bolnicu zbog jedne bolesti, osoblje joj prenelo koronu (tada su inače bile zabranjene posete) i žena umrla, i naravno niko nije odgovarao ni za jedan od ovih slučajeva a takvih ima bezbroj. Naravno, ima puno poštenih, stručnih i ljubaznih lekara, i neophodno je da imamo poverenje u zdravstveni sistem, ali uopšte nije zanemarljiv stepen diskriminacije u zdravstvenom sistemu. Eno imate na sajtu poverenika za zaštitu ravnopravnosti slučaj gde je lekar namerno napisao na kartonu Hiv+ status pacijenta, umesto da to stavi na za to predviđeno mesto kao i za druge dijagnoze, i izgleda da je bio neprijatan prema tom pacijentu, ali izuzev tog formalnog propusta, ništa drugo se nije moglo dokazati jer su lekar i dom zdravlja sve negirali. Možda ima slučajeva i Lgbt diskriminacije, uprkos činjenici da u zdravstvu radi solidan broj pripadnika te populacije, tako da previše je tu svega, a skoro niko nije odgovarao.​
 
I onda odemo privatno kod istih tih lekara koji zabušavaju u državnoj ustanovi i tamo sve cveće i proleće. :D
 
Pa recimo tako, ima i toga, ali ima i izuzetaka koji su ljubazni i korektno rade na oba mesta, nego eto ako pričamo o diskriminaciji, ona u zdravstvu cveta. Pa i ova poslednja najava da se na bolovanje može najviše do mesec dana bez komisije, i to tek nakon pritiska javnosti da su prvobitno najavljene dve nedelje nedovoljne, više šteti pacijentima nego poslodavcima i zdravstvu. Oni su ti koji treba da rade kontrolu da li ima zloupotreba (npr. uzmu dva meseca da bi radili na njivi, vozili turističke ture, brali maline itd), a ne sav teret da prebacuju na pacijente. Oni koji su zaista bolesni, ne mogu uvek tako lako da odlaze na komisiju, a ako ta komisija bude stroga kao što je recimo za procenu invaliditeta, onda će morati da se vrate na posao iako nisu ozdravili. To je ono čega se pacijenti plaše. Ajde mesec dana je razumnije.​
 
Back
Top