Ponesem trenutnom FSC temom, ponovo sam pogledao, posle dugog niza godina, američki
The Ring i ponovo me oduševio.
Kao klinac sam obožavao taj film, generalno sam voleo horor filmove a najviše Krug, jer je bio jedini horor koji me je zapravo plašio

Sad kad sam stariji, ne mogu da ne cenim vizuelni ton filma, priču, tj. misterija koju isti prati, i uspeva da bude film koji tera strah u kosti a nema nijedne scene nasilja, krvi ili slično.
Samara Morgan će zauvek ostati kao jedini horror movie villain koji me posećivao u košmarima, znači to su traume iz detinjstva
I oduvek me je fascinirao momak koji je glumeo sina glavne junakinje, Aiden-a. Nikada mi njegov performans nije izgledao kao dečji. Skoro saznajem da je glumac primljen na Harvard sa 13 godina, pa mi onda malo jasnije kako je uspeo da odglumi u tom filmu na takav način.
Drugi deo sam mnogo voleo kao klinac, ali mi danas nije nešto. Valjda mi se dopadalo nastavljanje priče, ali sad kad sam ga pogledao samo sam pomislio kako nisu morali da ga snimaju uopšte.
O reboot-u od pre nekoliko godina ne bih uopšte, odbijam da taj film svrstavam u istu franšizu. Originalni japanski
Ringu sam gledao isto nekoliko puta, ali ta verzija nije ostavila ni blizu utisak koliko američka.