Kako se danas osećate?

I'm literally going nuts because of him. Also hiding this from everybody is killing me inside.
Ma šta se petljaš s klozetarkama to su najgore sorte ti strejtpederi. Piši pesme o neuspeloj ljubavi, mene je to pomoglo da se udaljim od fantaziranja.
 
Ma šta se petljaš s klozetarkama to su najgore sorte ti strejtpederi. Piši pesme o neuspeloj ljubavi, mene je to pomoglo da se udaljim od fantaziranja.
He's openly gay, he said that to me when we met, but still... I always think i'm worthless and ugliest and unluckiest boy in the Earth.

However I am over my former best friend with who I used to be in love but he is not a gay, he is homophobic, but not a single day passed that I haven't thought about him. And it's been 6 years since I had a fight with him because he suspected that I am gay.

I am also so afraid of my dad, because he wants for me to marry a woman (he's completely like Blake Currington) and also openly homophobic.
 
He's openly gay, he said that to me when we met, but still... I always think i'm worthless and ugliest and unluckiest boy in the Earth.
S takvim stavom prema sebi i da si supermodel teško ćeš ikoga zadržati. Treba sebe da uspostaviš tako da zračiš jer to ljude zainteresuje. Čak i da ne izgledaš po "lepotnim standardima" uvek je bitna ta žvaka koju imaš jer to ljude intrigira.
 
BUKVALNO. Evo ja koji se bavim marketingom mogu da kažem da čovek samo treba da zna sebe da "proda" i nebo je granica. Odjednom te svi vole, odjednom se svi lože na to što jesi, ma laganica. Ali da, tu je potrebno raditi i na samopouzdanju lol.
 
Nije uopste lako izaci iz ormara s obzirom na to u kakvom sam okruzenju. Znaci ja zbog toga pucam i zbog toga imam panicne napade. Prosto pun sam besa iznutra zbog toga.

Eto desilo se, zaljubio sam se u bivseg najboljeg druga dok sam bio u srednjoj skoli, nisam smeo to da mu kazem jer bi me ubio zato sto je homofob, a kasnije je nasao devojku, verovatno se i ozenio njom (a inace je ta devojka bila ljubomorna cak na mene, ne salim se). I eto posvadjali smo se, odbacio me kao g i ja sam upao u tesku depresiju, godinu dana sam bio u bedaku, dok nisam pokusao da se pomirim sa njim i onda digao ruke od njega i vise nikad nisam hteo da ga vidim. Ali jace je od mene, stalno mislim na njega i jos ga volim a kako izgleda uvek cu da ga volim.

A sad eto, zaljubio sam se u drugog decka koji je meni prelep, a mladji je od mene, medjutim on mene ne voli, sam sebe odbacuje od mene. I onda se pitam, zasto nailazim na pogresne osobe.
 
Rad na samopouzdanju draga Lignjo ide tako što izvučeš na papir sve stvari zbog kojih si ponosan što poseduješ. Ne uvažava se odgovor da nemaš ništa jer svako od nas ima vrline. Mnogi od nas u nekom trenutku imaju manjak samopouzdanja i odvede nas neka situacija u ambis, al taj papir će ti uvek pomoći da se prisetiš stvari zbog kojih postojiš i šta si naučio za sve ove godine o sebi. Uradi reviziju sebe kakav si bio pre pet godina i sadašnji trenutak i videćeš da postoji neki progres. Uostalom, terapeut je uvek dobra opcija da odeš i posvetiš se samo sebi.
 
A sad eto, zaljubio sam se u drugog decka koji je meni prelep, a mladji je od mene, medjutim on mene ne voli, sam sebe odbacuje od mene. I onda se pitam, zasto nailazim na pogresne osobe.
Mogu da te razumem za ovo jer zaista ne biramo ko će nam se svideti tu hormoni odrade svoje što se atrakcije tiče.
Ali bitno je sebi postavljati pitanje, zbog čega nekoga voliš? Šta je ta osoba tebi doprinela da možeš da kažeš" Da, ja ovu osobu volim"? To što neko postoji kao neostvarena fantazija je samo borba sa našim egom koji ne može da podnese da nešto ne može da dobije, to onda ne predstavlja ljubav. Više da sebi želiš nešto kroz to da dokažeš.

Evo moj primer, obožavao sam da se zakačim za nekoga ko me ne želi jer sam voleo teške zadatke pred sobom, sam osećaj kad nešto tad postigneš je jak. S druge strane, zbog čega sam imao potrebu da se cimam oko ljudi koji me ne žele? Jer sam nisam želeo da se ozbiljno posvetim konceptu ljubavi, na taj način sam fiktivno mislio da radim na tome i da se na tom polju nešto dešava, a zapravo sam sam sebe sabotirao na putu do pravih ljudi. Probaj da složiš šta ti je prioritet prilikom "traženja" partnera, samim tim ćeš bolje filtrirati događaje koji se odigravaju i lakše ćeš uočavati "red flag". Na kraju krajeva u redu je da proživiš i to što proživljavaš, tako sebe učiš tome šta želiš šta ne. Ja sam sebi dopustio da propatim zbog nekih osoba i to me je na svakom sledećem izazovu jasno odredilo.
 
Idem redovno na VMA i kod psihijatra i kod psihologa i samo oni znaju za taj problem sa seksualnoscu.

Ja sam to primetio jos od osnovne da se palim na muskarce, sto poznanike, sto na poznate licnosti i mrzeo sam sebe strasno zbog toga. U srednjoj se ta strast prema muskarcima samo povecala ali mi je psihicki otezavala stvari i od tad je krenula panika.

Medjutim resio sam da prihvatim sebe, ali cesto razmisljam da s obzirom na to u kakvom sam okruzenju, meni ovde nema zivota.
 
Pa ako već nisi okružen prijateljima koji mogu da ti daju osećaj prihvaćenosti možeš da migriraš u Kanadu, mislim da može da se kod njih podnese zahtev za azil lgbt persona.
Verujem da bih se i ja osećao ko ti da nisam imao prijatelje u životu koji su mi bili zona komfora kada nisam u svakodnevnici mogao da se izrazim. Podeliću s tobom moju filozofiju s kojom se vodim kroz život "nećeš ti mene mrzeti zbog toga što sam, ti ćeš mene obožavati zbog mene samog". Meni je upalio taj stav.
 
Cim diplomiram, razmisljam o tome da odem odavde, jer kao prvo svi juznjaci su neotesani homofobi (do jednog) i kao drugo, jako je tesko u pretezno homofobicnoj zemlji naci odgovarajuceg partnera.

Jer slusao sam razne price, tetka mi je rekla kako se moja bioloska baka od strane nje i moje majke (koje se inace ne secam) slogirala kad je saznala da je njen rodjak homoseksualac. Ja ne mogu u to da verujem, jer je to prosto preuvelicavanje.

Isto sam od oca cuo da je na poslu svedocio samoubistvu jedne zene zato sto joj sin rekao da je homoseksualac. I to mi dodatno otezava stvari.
 
Roditelji nisu vlasnici tvog života niti imaju prava da ti određuju životni put. Svako od nas je ušao u okršaj sa svojima zbog nekih neslaganja oko pristupa životu. I ne treba te priče kako se neko šlognuo ili ubio plaše. Ako su oni u stanju da te manipulišu tim pričama nema potrebe da ih žališ ako sebi naude jer to je njihov sebičan čin i nisi ti skrivio što si tako rođen. Znaj to zbog sebe ako već oni ne žele da to shvate.
 
Znam, doktor mi kaze da kad nadjem posao da se odselim da zivim samostalno i onda mogu da zivim svoj zivot kako hocu a da moji ne znaju. Mada oni vecito u fazonu "ce ti nadjemo neku da te ozenimo" i tata u fazonu "on konjina sad treba da se zeni". Mama me cak pitala "hoces li da te prijavimo u PROVODADZIJU NA HEPI?" Ja sam hteo da je pitam "jesi ti normalna?" ali sam rekao da je to sve gluma i da tamo idu sve potencijalni ucesnici njihovog rijalitija.

Pre neki dan sam naleteo na neslavne "Porodicne tajne" na Prvinom kablovskom arhivskom kanalu i bila je epizoda (na stranu losa gluma) gde se jedan mladic ozenio sa curom samo zato sto su roditelji to hteli cak je i dobio dete sa njom, a on je gej. I roditelji tu kao i obicno o "patrijahalnim vrednostima".

Kako godine prolaze, zaista je nepodnosljivo iznutra, cak sam se i ugojio, dal zbog lekova, dal zbog stresa ne znam.

Cak sam bio zaljubljen i u jednog plejboja sa fakulteta a taj me je doduse blokirao sa Instagrama zbog mojih prica o fudbalu.
 
Samo nemoj da si konstantno u tom lošem osećanju jer mi deluje kao da ti to postala normalna stvar kod sebe. Razmazi sebe, daj sebi povoda da te nešto usrećuje, budi sebi dobar roditelj.
 
Samo to hocu, znaci da nadjem pravog partnera i da se seksualno ostvarim, jer sam tu dosta neispunjen i nesrecan. Nikad nisam bio ni u kakvoj vezi, mojima govorim kako "necu da se zenim pre 30te".

I da me prihvate takvog kakav sam, znaci bukvalno pesma od Ledi Gage "Hair".
 
Ne treba da ti potencijalni partner bude izlaz iz loših osećanja, sebi pre svega treba da budeš najbolji u tim segmentima i budući partner će to prepoznati. Nije ni strejt ljudima lako danas da nađu osobu koja ih ispunjava, to nama deluje da su oni u srećnim vezama samo zato što rade stvari koje se od njih očekuje.
 
Razumem i to, uzimam u obzir celokupnu politicku situaciju da se hetero parovi jos brze raspadnu nego sto se sastave. Ali eto, cesto dok dremam, sanjarim kako se ljubim sa tim momcima koji mi se uzasno svidjaju.

Dosta me pale i scene iz filmova gde se gej parovi ljube. Znaci strasno su mi ono hot.

Sve u svemu, ljudi rodjeni 70ih i ranije moraju da shvate da njihova patrijahalna razmisljanja iz vremena SFRJ vise ne vaze danas. Ovako gotovo svi roditelji to rade pa tako i moji u smislu "moras da imas potomstvo inace gasis porodicu".
 
Samo to hocu, znaci da nadjem pravog partnera i da se seksualno ostvarim, jer sam tu dosta neispunjen i nesrecan. Nikad nisam bio ni u kakvoj vezi, mojima govorim kako "necu da se zenim pre 30te".

I da me prihvate takvog kakav sam, znaci bukvalno pesma od Ledi Gage "Hair".
Izvini, citam i ne mogu da dodjem sebi u kakvoj si situaciji. Naravno, treba ti pomoc prijatelja koji ce biti tu za tebe, mislim da psihoterapeut samo resava problem kroz razgovor, ali prava topla rec i zagrljaj su najbitniji. Znam koliko je to bitno iz licnog iskustva.
Samo, zagrljaj ponekad moze biti i mac sa dve ostrice, kada se desi izmedju dve povredjene osobe, dogodi se da ti se srce cepa na dva dela. Strasno boli.
 
Ne treba da ti potencijalni partner bude izlaz iz loših osećanja, sebi pre svega treba da budeš najbolji u tim segmentima i budući partner će to prepoznati.
Ovo je jaaaaako važno, želim da SVI pederi ovo znaju, a bogami i strejt ljudi. Ljudi misle da kad nađu partnera da je to to, rešili život i samo to im je bilo potrebno da budu srećni. A češće se dešava da čovek tek tad otkrije, kroz odnos sa drugom osobom, da još ima da radi na sebi i da dosta toga može da se unapredi ili da se promeni skroz u ponašanju.

Definitivno prvo treba da budemo dovoljni sami sebi, srećni sa sobom, pa onda tražiti osobu sa kojom se sve to deli. Partner ne može da ti bude rešenje nikako ako ti je život u haosu.
 
Back
Top